Štampa

KRIVOLOV U BIH NORMALNA POJAVA

Autor Super User. Posted in vijesti

Prema mnogima, civiliziranost i razvijenost jednog društva može se ogledati i po njegovom odnosu prema prirodi i životinjama. Borba za zaštitu ugroženih vrsta u svijetu je u punom jeku, dok vecina gradana BiH i ne zna koje Nebriga bh. vlasti za životinjski svijet

Za sada su strucnjaci u BiH jasno izdvojili šest trenutno najugroženijih pripadnika životinjskog carstva. 

U okviru Projekta razvoja i zaštite šuma BiH, kljucnim ugroženim životinjama kojima treba posvetiti posebnu pažnju proglašeni su divokoza, veliki i mali tetrijeb, medvjed, vuk i ris. Strucnjaci se slažu da se pojedinacnim istraživanjima i projektima teško mogu postici neki znacajniji uspjesi u polju ocuvanja životinjskog svijeta, potrebna je pomoc države. 

Medutim, kao što je cesto slucaj kod nas, vlasti se ni po ovom pitanju ne mogu dogovoriti.

"Nadležnosti nad zaštitom prirode i životinjama imaju entiteti. Federacija BiH ima crvenu listu zašticene flore i faune, a RS nema. Zasad ne postoji ni

pravilnik o zašticenim vrstama, tako da se o njima formalno ne može ni govoriti", za Klix.ba je objasnio Dejan Radoševic iz Društva za istraživanje biodiverziteta BiH.

Drugim rijecima, ne postoji nijedan pravni akt koji zvijeri, krupnu divljac i druge životinje uopce prepoznaje kao ugrožene. Bez toga se, prema Radoševicevim rijecima, ne mogu ni poduzeti odgovarajuce mjere zaštite.

Veliki infrastrukturni projekti, prije svega izgradnja puteva i hidrocentrala, planiraju se i sprovode a u obzir se ne uzima njihov utjecaj na životinjski svijet. Takoder, veliki problem je i lovni pritisak i krivolov.

Krivolova nisu poštedene ni ribe

"Što se tice ribljeg fonda, krivolov je prisutan na sve moguce nacine, od mrežarenja, bombi i slicno", rekao je za Klix.ba Adnan Osmanhodžic, predsjednik udruženja "Bistro!" koje se bavi zaštitom ribljeg fonda.

Kako je objasnio, najvecu krivicu za to snose neadekvatni zakoni i kazne.

"Kazna za nelegalni ribolov krecu se izmedu 200 i 800 maraka, bez obzira na to da li je u pitanju višestruki povratnik. Krivolovac u jednoj turi prosjecno zaradi 1.000 KM, tako da mu se isplati placati kaznu", objasnio je Osmanhodžic, dodavši kako ni lovocuvari ne uživaju u adekvatnoj zaštiti države.

"Biti lovocuvar u BiH je izuzetno opasno. Krivolovci ih najcešce ne shvataju ozbiljno, cak im i prijete. Bilo je i slucajeva da je pucano na lovocuvare", kaže predsjednik udruženja "Bistro!".

Sve ovo je, prema Osmanhodžicevom mišljenju, dovelo do toga da danas jezero kao što je Jablanicko ima potpuno uništen riblji fond, a nekada je imalo perspektivu da postane jedno od najvecih ribolovnih centara u Evropi.

Iz Saveza lovackih organizacija u BiH (SLOuBiH) kažu da je u Federaciji BiH nedavno usvojen zakon prema kojem se lovna podrucja daju lovackim savezima na gazdinstvo. 

Lovacka društva prema tome imaju obavezu na svakih 10.000 hektara lovnog podrucja osigurati jednog lovocuvara.

"Prije toga smo bili prepušteni sami sebi. Odnosno morali smo se brinuti o životinjama i o eventualnim upadima krivolovaca. Novim izmjenama i dopunama zakona imamo pravo zaplijeniti oružje i ostalu opremu koju zateknemo kod onih koji ilegalno udu i djeluju na lovnim podrucjima", rekao je sekretar SLOuBiH-a Kenan Voloder.

Zbog svega navedenog ne postoji ni baza podataka o broju pocinjenih djela krivolova niti podaci o šteti koju su ove aktivnosti nanijele životinjskom svijetu.

Svi strucnjaci s kojima je razgovarani slažu se u jednom, a to je da je BiH potreban krovni zakon kojim bi bilo regulisano pitanje lova i ribolova, kako bi se bar djelimicno stalo ukraj uništavanju jednog od naših najvecih bogatstava.vrste ugrožene niti kako ih zaštiti.

izvor- kliks.ba